Franc Kafka
ZAMAK

Franz Kafka
Das Schloß

Premijera 9. maja 2008. godine na sceni Teatra „Bojan Stupica” u 20.30 sati.

 


Igraju
Beleška o drami
O autoru
O reditelju
Kritike


Igraju


   
K.
Nebojša Glogovac
Gostioničarka, Mici
Milena Vasić-Ražnatović
Pepi, devojka iz Zamka
Jelena Ćuruvija-Đurica
Frida
Sena Đorović
Učitelj, Barnabas
Nebojša Milovanović
Artur, Mali Hans, Enlager
Nikola Vujović
Jeremija, Momus
Bojan Dimitrijević
Gostioničar, Opštinski delovođa, Starac, Erlanger
Bojan Lazarov
Muzičar na sceni:
Sonja Lončar

Dramatizacija:
Reditelj:
Scenograf:
Kostimograf:
Kompozitor:
Koreograf:

 

gore

Dušan Bogović
Nikola Zavišić
Siniša Ilić
Maja Mirković
Sonja Lončar
Dunja Jocić


BELEŠKA O DRAMI

Dušan Bogović o Zamku
Zamak sam po sebi nosi jaku simboliku. Nijedan Zamak nije lako osvojiti. Kako fizički, tako i mentalno. Verujem da svako od nas nosi u sebi jedan Zamak kojeg pokušava da osvoji, da mu se iole nekako približi, da zagrebucne o njegove zidine, da ga zavede, čak i mimo svojih principa da ga osvoji – i ode sa „Božjim cvetom u ruci“; ili jednostavno – da pokuša da ga sruši, zapali, sravni sa zemljom – i da ode – kao „Božiji neistomišljenik“! Tu sigurno nastaje dilema? Srušiti ga ili osvojiti ga?! Kafkina dilema je i naša dilema. U romanu obe ove opcije kreću se paralelno po centralnoj osi dešavanja, da bi čitaocu ostavile dovoljno prostora da se skrasi u nekom kutku, da se odluči, i da se konačno pozove na akciju! Jer, svi smo pozvani, bez izuzetaka! To je duša ovog dela!

 



gore

O AUTORU

Franc Kafka (Franz Kafka, Prag, 1883 – Beč, 1924), najzagonetnija književna ličnost XX veka, o čemu svedoči i odnos između njegovog po opsegu skromnog književnog dela i obimne kritičke literature o njemu, koja uključuje mnogoznačnost i interpretativne slobode. Kafka je završio pravo u Pragu i radio je 1908-1922. kao pravnik u osiguravajućem društvu. Kada je 1917. ustanovljeno da boluje od tuberkuloze, često je boravio u lečilištima. Za svog života objavio je samo nekoliko zbirki pripovedaka i skica, ali je većina dela objavljena posthumno i mimo volje autora. Premda je odredio da se njegova književna zaostavština spali, izvršilac oporuke, književnik Maks Brod nije ga poslušao, pa su u njegovoj redakciji prvi put objavljeni romani Proces (1925), Zamak (1926) i Amerika (1927). Književnu vrednost imaju i njegova lična svedočanstva, Dnevnici (objavljeni 1937. i 1951) i Pisma, posebno Pisma Mileni (obj. 1952). U strukturi Kafkinog književnog sveta pojedinac će se naći u sredini koja se rukovodi po nekom nepoznatom i naoko alogičnom mehanizmu, a događaji će se odvijati kao u nekom mučnom snu.

gore


O REDITELJU

Nikola Zavišić
Rođen je 1975. godine. Magistrirao je pozorišnu režiju 2003. na katedri alternativnog i lutkarskog pozorišta Akademije lepih umetnosti u Pragu. Bavi se pozorišnom režijom, pisanjem za pozorište i dizajnom svetla.

 



gore





KRITIKE


Kafka u Zemlji čuda
Kafku uobičajeno razumevamo kao pisca opresivne birokratsko-političke mašinerije, koja svojom bezosećajnošću, svojom neživotnošću, mrvi i umrtvljuje sve što je živo. I u Procesu, i u Zamku, sukob i nastaje između života i sistema pravila koji, umesto da omogućavaju i olakšavaju život, metastaziraju u pseudooranizam koji jede sve oko sebe što je život...

Svi likovi oko K. su groteske, znači do krajnosti stilizovani, i u toj stilzaciji jednaki od početka do kraja. I opet sve asocira na Alisu u Zemlji čuda, Alisu koja sreće Gusenicu, Vojvotkinju, zeca... Sve se odvija u polumraku, sa nekoliko izvora svetla na samoj sceni čijim pomeranjem se grade različiti štimunzi. Poluprovidni paravani i samo jedan drveni sanduk, odličan posao scenografa Siniše Ilića, jer se dobija i utisak praznog prostora, a i mogučnosti brojinih različitih prostora...
Aleksandra Glovacki, Večernje novosti, 10. maj 2008.


UniTeatar
Raiffeisen bank
Telekom
MaxFactor
B92
Savez
FDU