ARHIVA VESTI ZA SEZONU 2010/2011.
ARHIVA VESTI ZA SEZONU 2009/2010.
ARHIVA VESTI ZA SEZONU 2008/2009.
9.jul.2011
Branko Cvejić, glumac i direktor JDP-a, dobitnik nagrade za Pozorišno stvaralaštvo „Grad teatar“
Branko Cvejić, beogradski glumac i direktor Jugoslovenskog dramskog pozorišta, dobitnik je nagrade za Pozorišno stvaralaštvo „Grad Teatar“ koju dodeljuje festival Grad teatar – Budva. Odluku o tome doneo je žiri koji je radio u sastavu: Jovan Ćirilov, teatrolog i publicista, Bojan Munjin, pozorišni kritičar iz Hrvatske, i Nenad Vuković, teatrolog i profesor. U obrazloženju žirija navodi se da je Branko Cvejić nagrađen za ukupan doprinos festivalu Grad teatar – Budva, kako za stvaralačku saradnju na realizaciji zajedničkih programa JDP-a i Grad-teatra tako i za svoja uspešna glumačka ostvarenja na budvanskom festivalu od njegovih početaka do danas.
9.jul.2011
Metamorfoze – apsolutni pobednik na Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu
Predstava Metamorfoze dobila je Nagradu za najbolju predstavu na Šestom festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“. U obrazloženju žirija stoji: „Predstava Metamorfoze je cjelovit teatarski čin koji pomijera granice estetike glumačke igre.”
Glumci Jelena Đokić i Nebojša Glogovac su dobili nagrade za najbolja glumačka ostvarenja. Žiri je u obrazloženju naveo: „Nagrada se dodjeljuje za izuzetan dijapazon glumačkih umijeća.”
Predstavu Metamorfoze možete gledati na redovnom repertoaru JDP-a već u četvrtak 15. septembra od 20 časova na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“.
1.jul.2011
ROĐENI U YU I METAMORFOZE NA FESTIVALU „PURGATORIJE“ TIVAT 2011.
U takmičarskoj selekciji Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“ JDP će u subotu 2. jula izvesti Rođeni u YU, a u ponedeljak 4. jula Metamorfoze. Za ove predstave vlada veliko interesovanje jer u Tivat dolaze posle uspeha na festivalima kao što su Borštnikovo srečanje, Jugoslovenski pozorišni festival, Borini dani i Sterijino pozorje. Jugoslovensko dramsko pozorište je sa predstavom Mletački trgovac učestvovalo na Festivalu „Purgatorije“ 2009. godine i tada smo dobili nagradu za najbolju predstavu, a Dragan Mićanović je dobio nagradu za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Porcije.
U takmičarskoj selekciji ovogodišnjeg festivala nastupiće još pet pozorišta iz regiona, a Jugoslovensko dramsko pozorište je jedino koje učestvuje sa dve predstave. Festival počinje 29. juna, a završava se 3. septembra. Gostovanja na Festivalu „Purgatorije“ su deo kontinuirane, višegodišnje saradnje našeg pozorišta i međunarodnih, letnjih festivala u Crnoj Gori koja se nastavlja i ovog leta.
6.jun.2011
BUBA U UHU - 40 GODINA OD PREMIJERE
Predstava Buba uhu Žorža Fejdoa u režiji Ljubiše Ristića, koja je ušla u Ginisovu knjigu rekorda zbog svoje dugovečnosti, proslaviće 7. juna 40 godina od premijere.
U premijernoj glumačkoj podeli Bube u uhu bili su: Nikola Simić, Milan Gutović, Voja Brajović, Marko Todorović, Vlasta Velisavljević, Boro Stjepanović, Moris Levi, Branko Milenković, Rada Đuričin, Branka Petrić, Zorica Šumadinac i Vesna Latinger.
Mnogo glumaca je prošlo kroz podelu od premijere do danas, a njih četvoro su tu od početka: Nikola Simić, Branka Petrić, Rada Đuričin i Vlasta Velisavljević.
U jubilarnoj predstavi nastupiće: Nikola Simić, Rada Đuričin, Branka Petrić, Vlasta Velisavljević, Toni Laurenčić, Dubravko Jovanović, Srđan Ivanović, Slobodan Tešić, Ivan Pantović, Petar Ćirica, Zoran Đorđević, Jelena Angelovski i Tinja Došen.
3.jun.2011
NAGRADE ZA ROĐENI U YU I METAMORFOZE NA 56. STERIJINOM POZORJU
Žiri 56. Sterijinog pozorja doneo je sledeće odluke:
Sterijine nagrade za glumačka ostvarenja dobile su: Branka Petrić za ulogu u predstavi Rođeni u Yu, Anita Mančić za ulogu u predstavi Rođeni u Yu JDP-a i Pazarni dan Ateljea 212 i Nada Šargin za ulogu u predstavi Metamofoze.
Sterijinu nagradu za scenografsko ostvarenje dobio je Numen za scenografiju u predstavi Metamorfoze.
Sterijinu nagradu za scenski pokret dobila je Dalija Aćin za predstavu Metamorfoze..
Među ostalim nagradama koje su dodeljene na Sterijinom pozorju izdvajamo:
Nagradu redakcije novosadskog lista „Dnevnik“ za umetničko ostvarenje u predstavama Rođeni u Yu i Metamorfoze Jugoslovenskog dramskog pozorišta dobio je Radovan Vujović.
Nagradu „Zoran Radmilović“ za glumačku bravuru dobio je Nikola Đuričko za ulogu u predstavi Metamorzofe.
2.jun.2011
METAMORFOZE – DRUGO GOSTOVANJE JDP-A NA STERIJINOM POZORJU
Sinoć (1. juna) na Sterijinom pozorju, izvedena je predstava JDP-a Metamorfoze po Ovidiju Aleksandra Popovskog i Jelene Mijović u režiji Aleksandra Popovskog. Scena SNP-a „Jovan Đorđević” bila je mala da primi sve zainteresovane. Mlađa publika, koja nije mogla da dođe do karata, sedela je na stepeništu i pomno pratila predstavu o ljubavi i metamorfozama koje ljubav sobom donosi. Pred prepunom salom SNP-a, publika je gromoglasnim aplauzom pozdravila glumce: Nebojšu Glogovca, Gorana Šušljika, Jelenu Đokić, Tamaru Vučković, Nikolu Đurička...
Danas (2. juna) u 11 sati je okrugli sto povodom predstave.
27.maj.2011
JUGOSLOVENSKO DRAMSKO POZORIŠTE PREDSTAVOM ROĐENI U YU OTVORILO STERIJINO POZORJE
Na sceni „Jovan Đorđević“ Srpskog narodnog pozorišta sinoć (26. maj) je izvedena predstava Rođeni u Yu reditelja Dina Mustafića čime je zvanično otvoreno 56. Sterijino pozorje u Novom Sadu. Publika je predstavu koja preispituje naša lepa, ali i bolna sećanja na zajedničku domovinu pratila sa pažnjom i odobravanjem, a na pojedinim mestima glumačka igra je propraćena smehom i aplauzom.
U sredu 1. juna JDP će u zvaničnoj selekciji Sterijinog pozorja izvesti još jednu predstavu – Metamorfoze.
NIJE SMRT BICIKLO (da ti ga ukradu) – PREMIJERA NA VELIKOJ SCENI „LJUBA TADIĆ“
Pitanja su uvek ista – šta je ono što nas večno sukobljava u generacijama roditelja i dece, kako je odrastanje bolno i nekada traje do pozne starosti, i kako smrt donosi, osim logične tuge, i neku čudnu vrstu smirenosti. Komad govori o generaciji mog oca, generaciji Valtera u Sarajevu, o ovoj mojoj zagubjenoj generaciji i onim sledećim koje nastavljaju taj ciklus porodičnih sukoba, opsesija, velike ljubavi i besa. Komad je za mene, pre svega, smešan, mada mislim da ti izuzetni glumci nalaze neki pravi ton između tuge i sete i komike života i smrti.
Biljana Srbljanović
Premijera novog pozorišnog komada Biljane Srbljanović Nije smrt biciklo (da ti ga ukradu) u režiji Slobodana Unkovskog je u petak 17. juna na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“.
U predstavi igraju: Anita Mančić, Vojislav Brajović, Branislav Lečić, Svetlana Bojković, Goran Šušljik, Sloboda Mićalović, Ljubomir Bandović i Ivana Vuković. Scenograf je Valentin Svetozarev, kostimograf Maja Mirković, a kompozitor Irena Popović.
Reprize su 18, 21. i 23. juna.
VIŠNJIK – POČETAK PROBA
Reditelj Dejan Mijač je okupio glumačku i saradničku ekipu i počeo rad na predstavi Višnjik A.P. Čehova.
Čehov je bio svestan vrednosti života kao takvog, uprkos činjenicama koje ga demantuju, jer najmanje je život lep i najmanje daje povoda za optimizam. Sama vrednost tog trenutka življenja, a život se sastoji iz trenutaka, je nešto što je veličanstveno. Čehov komponuje jednu čudnu muzičku partituru od tih trenutaka, ima raznih boja, ima mnogo i bola i patnje i smeha i svega što je život, što prolazni život čini posebnim. To nije priča sa poukom, to je priča koja je test za svakog onog ko prisustvuje predstavi.
Dejan Mijač
U glumačkoj podeli su: Jasna Đuričić (Ranjevska), Jelena Petrović (Anja), Jelena Đokić (Varja), Svetozar Cvetković (Gajev), Boris Isaković (Lopahin), Bojan Dimitrijević (Trofimov), Nada Šargin (Šarloga), Nikola Vujović (Epihodov), Hana Selimović (Dunjaša), Vlasta Velisavljević (Firs), Nebojša Milovanović (Jaša).
BUBA U UHU - 40 GODINA OD PREMIJERE
Na dan 7. juna 1971. godine održana je na sceni Teatra „Bojan Stupica“ premijera predstave Buba u uhu Žorža Fejdoa u režiji tada studenta Akademije za pozorište, radio film i televiziju Ljubiše Ristića. Navršava se četrdeset godina od premijere predstave koja je zbog svoje dugovečnosti ušla u Ginisovu knjigu rekorda.
JDP NA GOSTOVANJIMA U SRBIJI
Posle velikih uspeha na međunarodnim gostovanjima u Rimu, Gvadalahari, Rijeci i Splitu dve predstave rediteljke Ive Milošević Drama o Mirjani i ovima oko nje i Fedrina ljubav,u junu mesecu, imaće prilike da vidi publika u gradovima u Srbiji. Drama o Mirjani i ovima oko nje biće izvedena na Pozorišnom maratonu u Somboru 11. juna i na Šabačkom letnjem festivalu 21. juna, dok će Fedrina ljubav gostovati u Kikindi 24. juna. Pubilika Šabačkog letnjeg festivala imaće prilike da vidi još jednu našu predstavu – Švabicu Laze Lazarevića u režiji Ane Đorđević 14. juna.
27.maj.2011
NAJAVE GOSTOVANJA NA LETNJIM FESTIVALIMA
Jugoslovensko dramsko pozorište ima višegodišnju, kontinuiranu saradnju sa letnjim festivalima u Crnoj Gori. Ovogodišnja letnja turneja počeće gostovanjima na Festivalu mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu gde ćemo 2. jula igrati Rođeni u Yu, a 4. jula Metamorfoze. Zatim prelazimo u Budvu. Na festivalu Grad teatar – Budva igraćemo u drugoj polovini jula predstave koje su nastale u koprodukciji ovog festivala i JDP-a a to su: Kokoška (14. i 15. jula), Rasprava (17. i 18. jula) i Don Krsto (26. i 27. jula).
9. maj 2011.
ČETIRI NAGRADE ZA DRAMU O MIRJANI I OVIMA OKO NJE JUGOSLOVENSKOG DRAMSKOG POZORIŠTA NA MEĐUNARODNOM FESTIVALU MALIH SCENA U RIJECI
Kasno sinoć (8. maja) stručni žiri 18. Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci u sastavu: Zoja Odak, dramska glumica iz Splita, Voja Brajović, dramski glumac iz Beograda i prof. dr. Darko Gašparović doneo je odluku o pobednicima festivala. Ansambl predstave Drame o Mirjani i ovima oko nje Jugoslovenskog dramskog pozorišta je dobio četiri nagrade:
Nagrade „Veljko Maričić“ za najbolju žensku ulogu jednoglasno se dodeljuje Mirjani Karanović za ulogu Mirjane u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda
Nagrada „Veljko Maričić“ za najbolji dramski tekst jednoglasno se dodeljuje Ivoru Martiniću za izvorni dramski tekst Drama o Mirjani i ovima oko nje
Nagrada „Veljko Maričić“ za najbolju mladu glumicu jednoglasno se dodeljuje ex-equo
Jeleni Lopatić za ulogu u predstavi Život lude HNK I. Pl. Zajca & HKD Teatra Rijeka
Jeleni Petrović za ulogu Veronike u predstavi Drama o Mirjani I ovima oko nje Jugoslovenskog dramskog pozorišta
Nagrada „Veljko Maričić“ za najbolju žensku epizodnu ulogu ex-equo
Editi Karađole za ulogu Vještice u predstavi Život lude HNK I. Pl. Zajca & HKD Teatra Rijeka
Branki Petrić za ulogu Violete u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje Jugoslovenskog dramskog pozorišta
JDP ZATVARA 18. MEĐUNARODNI FESTIVAL MALIH SCENA U RIJECI
Jugoslovensko dramsko pozorište izvešće predstavu Dramu o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević na zatvaranju 18. Međunarodnog festivala malih scena u Rijeci u nedelju 8. maja.
Prvi put JDP je na ovom festivalu nastupilo sa Beogradskom trilogijom 2001. godine. Usledila su kontinuirana gostovanja JDP-a na festivalu u Rijeci: Skup (2003), Skakavci (2006), Cirkus istorija (2007), Tartif (2009) iSanjari (2010).
JDP I DIREKTOR BRANKO CVEJIĆ DOBITNICI NAGRADE FESTIVALA „DANI SARAJEVA”
Jugoslovensko dramsko pozorište i direktor Branko Cvejić, dobitnici su nagrade festivala „Dani Sarajeva” za 2011. godinu, koju dodeljuje Inicijativa mladih za ljudska prava.
U obrazloženju je navedeno da JDP dugi niz godina ima uspešnu saradnju sa institucijama iz Sarajeva, koja je ostvarena u delikatnom političkom trenutku, sa ciljem uspostavljanja odnosa i balansiranja političkih izazova, ali i otvaranja bolnih problema u odnosima dva grada.
Organizator festivala je podsetio da se na repertoaru ovog teatra nalaze predstave bosanskohercegovačkog reditelja Dina Mustafića, koji se bavi fenomenima prošlosti i jugoslovenskog nasleđa, kao i da je postavljanjem komada Elijahova stolica, sarajevskog pisca Igora Stiksa, u režiji Borisa Lješevića, JDP nastavio da preispituje pitanja odgovornosti i ratnog nasleđa. JDP je stvorio prostor i za rad sarajevskih glumaca Ermina Brava i Maje Izetbegović, a u okviru „Dana Sarajeva” na scenama tog pozorišta odigrano je dvadeset predstava. Direktor JDP-a Branko Cvejić je, smatraju predstavnici Inicijative mladih, u prethodnoj deceniji uvek bio okrenut pozorišnom prostoru, a ne jeftinoj političkoj kalkulaciji, i svojim javnim delovanjem doprinosio saradnji dva grada.
„U vremenu kada je čitav javni prostor ispunjen marketinškim trikovima, Cvejić je birao i sa saradnicima producirao važne pozorišne komade koji otvaraju pitanja od suštinskog značaja za promene u odnosu na ratno nasleđe”, navedeno je u saopštenju.
Nagrada se dodeljuje pojedincima i institucijama iz Beograda za doprinos jačanju saradnje Beograda i Sarajeva.
http://www.danisarajeva.com/category/vesti/
NAGRADA ZA MIRJANU KARANOVIĆ I PREDSTAVU DRAMA O MIRJANI I OVIMA OKO NJE NA MARULIĆEVIM DANIMA U SPLITU
Glumica Mirjana Karanović je dobila nagradu Marul za glumačko ostvarenje za ulogu Mirjane u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
Predstava Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević osvojila je nagradu publike na Marulićevim danima.
Festival hrvatske drame i autorskog kazališta „Marulićevi dani“ u Splitu završava se večeras (3.maja) dodelom nagrada.
Piše: Dragan Markovina
Lijepo je bilo gledati lica Splićana i njihove poglede pri odlasku kućama. U konačnici zavrijedili su to i glumci za izvedbu i posebno za druženje nakon predstave, koje su nam podarili. Za interes i otvorenost. Zaslužili su to uostalom i kao ljudi i umjetnici koji imaju pravo na normalnu mladost, normalan život i normalan profesionalni rad među ljudima koji njihov jezik savršeno razumiju
Gostovanje beogradskog Jugoslovenskog dramskog pozorišta prvog maja u Splitu, u sklopu programa „Marulićevih dana“ donijelo je prije svega golemo olakšanje brojnom mislećem svijetu u Splitu, koji je nakon višednevne nacionalne histerije očitovane i u skidanju jedne opere s programa, konačno mogao odahnuti i barem se na jednu večer prepustiti ugodnoj iluziji življenja u normalnom društvu.
Predstava „Drama o Mirjani i ovima oko nje“, treba odmah jasno reći, je dobra predstava. Ljepota teksta koja se krije u njegovoj nepretencioznosti i mogućnosti uživljavanja gledatelja u radnju svakodnevnih izgubljenih i nesigurnih egzistencija prosječnog gradskog susjedstva, dodatno je potencirana sjajnim glumačkim izvedbama, naravno s naglaskom na odličnoj Mirjani Karanović. ...
http://www.e-novine.com/kultura/kultura-sa-lica-mesta/47118-Jugoslaveni-Splitu.html
USPEH JDP-A NA MARULIĆEVIM DANIMA
Sinoć (1. maj) je pred prepunom salom HNK Split Jugoslovensko dramsko pozorište izvelo predstavu Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević. Splitska publika je sa vidnim uzbuđenjem gledala igru Mirjane Karanović, Branke Petrić, Cvijete Mesić... i beogradske glumce tokom čitave predstave pozdravljala aplauzom. Kada se predstava završila, a glumci izašli da se poklone, publika ih je nagradila ovacijama, a jedna gledateljka, inače glumica pozorišta domaćina, rekla je vidno uzbuđena: «Volela bih da se svetla pogase i da predstave počne ispočetka».
Festival hrvatske drame i autorskog kazališta „Marulićevi dani“ posvećen je delima hrvatskih dramskih pisca. Jugoslovensko dramsko pozorište je izvelo praizvedbu Drame o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u februaru prošle godine. Gostujući sa ovom predstavom na Sterijinom pozorju, a zatim u Zagrebu, pa sad i u Splitu JDP je doprinelo promociji dela ovog mladog i talentovanog pisca. JDP će Dramu o Mirjani i ovima oko nje izvesti na Festivalu Malih scena u Rijeci 8. maja.
JDP ON THE ROAD – ČETIRI PREDSTAVE NA ČETIRI MEĐUNARODNA FESTIVALA
Jugoslovensko dramsko pozorište će Dramu o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević izvesti na dva značajna međunarodna festivala u Hrvatskoj «Marulićevi dani» (1. maj) koji je posvećen hrvatskoj drami i na festivalu Malih scena u Rijeci 8. maja. Elijahova stolica, predstava koja je nastala na osnovu istoimenog romana Igora Štiksa pisaca iz Bosne, biće izvedena na Festivalu BiH drame u Zenici 25. maja. Jugoslovensko dramsko pozorište će otvoriti ovogodišnje Sterijino pozorje 26. maja predstava Rođeni u YU u režiji Dina Mustafića, a zatim će 1. juna takođe na Sterijinom izvedene Metamorfoze po Ovidiju - Aleksandra Popovskog i Jelene Mijović u režiji Aleksandra Popovskog.
DRAMA O MIRJANI I OVIMA OKO NJE NA 21. MARULIĆEVIM DANIMA
Jugoslovensko dramsko pozorište izvešće 1. maja u Splitu predstavu Dramu o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević na Festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta „Marulićevi dani“.
Selektorka festivala Gordana Ostović, hrvatska dramatičarka i pozorišna kritičarka, je o našoj predstavi u obrazloženju selekcije napisala: Kroz razlomljenu realnost zaživjet će i drama mladog pisca Ivora Martinića Drama o Mirjani i ovima oko nje. Jugoslovensko dramsko pozorište u režiji Ive Milošević pokazat će jedan naizgled trivijalan život na nimalo trivijalan način pa će tjeskobe glavne junakinje i krhotine odnosa s drugima kroz prizmu apsurdne komike postati prepoznatljive svakom od nas.
Festival je takmičarskog karaktera, a za nagradu Marul koja se dodeljuje u devet kategorija (Nagrada za izvedeni dramski tekst na Marulićevim danima, Nagrada za dramaturšku obradu teksta ili preradu teksta, Nagrada za predstavu u celini, Nagrada za režiju, Nagrade za glumačka ostvarenja…) takmičiće se osam predstava. Osim nagrada Marul, biće dodeljena i nagrada publike, a poseban žiri čitatelja Slobodne Dalmacije dodeliće nagradu ovog lista umetniku ili predstavi.
30. april 2011.
SARAJEVSKA POZORIŠNA TRAGEDIJA NP SARAJEVA GOSTUJE NA VELIKOJ SCENI „LJUBA TADIĆ“ 2. MAJA
Sarajevska pozorišna tragedija, rađena prema tekstu Peđe Kojovića u režiji Gorčina Stojanovića nastavila je ovogodišnju praksu MESS-a – vraćanje u prošlost i suočavanje sa demonima iz iste. (...) Sam koncept predstave, sa glumcima za muzičkim instrumentima koji su na sceni, čestim songovima i određenom dozom nonšalantnosti u samoj glumačkoj igri podsjeća na probu neafirmisanog sarajevskog benda u garaži negdje u Fuada Midžića. I u ovom slučaju imamo upotrebu video-projekcija i multimedijalno korištenje pozorišta, snimaka koji odišu nevinošću zaboravljenih vremena, cvrkutom ptica i zaljubljenih parova na klupama
Adi Lučić, kritičar
U predstavi igraju: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur, Aldin Omerović, Maja Izedbegović, Irma Alimanović, Muhamed Hadžović.
Predstava se izvodi u okviru manifestacije „Dani Sarajeva“ u Beogradu.
28. april 2011.
NOVA DRAMA BILJANE SRBLJANOVIĆ NA SCENI JDP-A
Hteo bih da napravim svojevrstan lament nad Srbijom (…) Hteo bih da vidim šta je moglo da bude ovde da je bilo to što je trebalo da bude. Recimo, šta su propuštene šanse, zašto je stanje duha takvo kakvo je. (…) Umetnost naravno nema odgovore. Ona, pre svega, postavlja pitanja. No, ne znam šta bih sve trebalo da znam da bih rekao zašto je, ali mogu da vidim kako je. I to kako je hteo bih da pokažem, da se vidi, da skrenem pažnju.
Slobodan Unkovski, reditelj
Praizvedba nove drame Biljane Srbljanović Nije smrt bicikl (da ti ga ukradu) biće na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ sredinom juna. Reditelj je Slobodan Unkovski. U glumačkoj podeli su: Anita Mančić, Vojislav Brajović, Ljubomir Bandović, Branislav Lečić, Svetlana Bojković, Goran Šušljik i Ivana Vuković. Probe su počele 25. aprila.
28. april 2011.
„DANI SARAJEVA” U BEOGRADU
U okviru „Dani Sarajeva” u Beogradu u JDP-u će gostovati dve predstave iz BiH. Narodno pozorište Sarajevo izvešće predstavu Sarajevska pozorišna tragedija Peđe Kojovića u režiji Gorčina Stojanovića 2. maja na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“. Predstava se bavi problemom sećanja i govorenja o sećanju i neophodnosti da se uvek i pored svega govori o onome što se preživelo. Sarajevska pozorišna tragedija je prikazana na prošlogodišnjem festivalu MESS, a ovo je prvo njeno izvođenje u Srbiji. Dva dana kasnije na istoj sceni Mostarsko pozorište mladih izvešće dramu Usamljeni zapad Martina Mekdona koja govori o usamljenosti i otuđenosti savremenog čoveka. Reditelj je Selma Spahić. Manifestacija „Dani Sarajeva” je prvi put održana u maju 2007. godine, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava. Festival je vremenom izrastao u nezaobilazno mesto susreta Beograđana i Sarajlija, na kojem se jezikom pozorišta, filma, fotografije i muzike obnavljaju stare i uspostavljaju nove veze.
28. april 2011.
STANOVNICI SLIKA - LECTURE PERFORMANS RABIA MRUEA
Teorija koja Hoda u okviru regionalnog projekta BCC i u saradnji sa projektom Raškolovano znanje predstavlja rad Rabia Mruea (Rabih Mroué) glumaca, reditelja, pisaca i vizuelnog umetnika iz Bejruta na sceni Studio 11. maja. U lecture performansu Stanovnici slike Mrue nudi evokativnu meditaciju o paradoksalnim osećanjima koja pokreću fotografije ljudi koji su već odavno mrtvi. U ovom performansu, on na duhovit način iz različitih perspektiva pokušava da analizira sakupljene fotografije, među njima i poster preminulog egipatskog predsednika Nasera i preminulog libanskog premijera Haririja, prikazanih zajedno u bašti, iako se u stvarnosti nikada nisu sreli; kao i testamentarne fotografije mučenika – bombaša samoubica i mnoge druge. Performans je na engleskom jeziku i nema prevod.
28. april 2011.
JDP ON THE ROAD – ČETIRI PREDSTAVE NA ČETIRI MEĐUNARODNA FESTIVALA
Jugoslovensko dramsko pozorište će Dramu o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević izvesti na dva značajna međunarodna festivala u Hrvatskoj «Marulićevi dani» (1. maj) koji je posvećen hrvatskoj drami i na festivalu Malih scena u Rijeci 8. maja. Elijahova stolica, predstava koja je nastala na osnovu istoimenog romana Igora Štiksa pisaca iz Bosne, biće izvedena na Festivalu BiH drame u Zenici 25. maja. Jugoslovensko dramsko pozorište će otvoriti ovogodišnje Sterijino pozorje 26. maja predstavom Metamorfoze po Ovidiju u režiji Aleksandra Popovskom, a zatim će 1. juna takođe na Sterijinom izvesti Rođeni u YU.
12. april 2011.
ŠABAČKO POZORIŠTE GOSTUJE SA OŽALOŠĆENA PORODICA U REŽIJI BOJANE LAZIĆ U JDP-U
U petak 15. aprila na sceni Teatar „Bojan Stupica“ u 20.30 sati gostuje Šabačko pozorište za novom predstavom Ožalošćene porodica Branislava Nušića u režiji Bojane Lazić.
Kako je celokupno osavremenjavanje „Ožalošćene“ uspelo na umetničkom planu, ostaje u nadležnosti tekuće kritike. A meni da konstatujem da je publika gromkim aplauzom pozdravila ovu nekonvencionalnu punu sarkazma antihomofobičnu poentu predstave.
Jovan Ćirilov
U predstavi igraju: Ivan Tomašević (Agaton), Vladimir Milojević (Proka), Slobodan Petranović (Trifun), Sonja Milojević (Danica), Aneta Tomašević (Sarka), Mihaela Stamenković (Simka), Dejana Kostić (Gina), Ivana Jokić (Advokatica), Strahinja Barović (Mića).
Premija je bila 10. marta ove godine u Šabačkom pozorištu.
06. april 2011.
PREMIJERA IZGNANIKA NA SCENI TEATRA „BOJAN STUPICA”
Premijera jedinog sačuvanog Džojsovog komada Izgnanici u režiji Bojana Đorđeva je u četvrtak 7. aprila u 20.30 sati na sceni Teatra „Bojan Stupica“.
Inspirisan – kao i u većini svojih dela odnosom sa Norom Barnakl, Džejms Džojs se u Izgnanicima bavi kompleksnim ljubavnim četvorouglom između dva muškarca i dve žene povezanih prijateljstvom, erotskom privlačnošću, brakom i rodbinskim vezama. (…)Vreme se svakako promenilo, ali interesovanje za „preljube“, slobodu u ili izvan braka i ljudsku intimu uopšte, preplavljuju našu stvarnost preko TV ekrana ali ne više putem dramske fikcije: sapunske opere su odavno izgubile bitku sa rialiti televizijom.
Bojan Đorđev
U predstavi igraju: Goran Jevtić (Ričard Rauen), Sena Đorović (Berta Rauen), Nikola Vujović (Robert Hend), Nataša Marković (Beatrisa Džastis) .
Reprize su 8, 18. i 20. aprila.
Zanimljivo je da su Izgnanici prvi put igrani u Beogradu 1962. godine. U glumačkoj podeli bili su tadašnji glumci JDP-a: Stevo Žigon (Ričard Rauen), Marija Crnobori (Berta), Jovan Milićević (Robert Hauard), Olga Savić (Beatrisa Džastis)… a premijera je bila u zgradi Borbe gde je tada bio smešten Atelje 212.
1. april 2011.
U nedelju 3. aprila u podne slavimo Dan Jugoslovenskog dramsko pozorišta
Sedamdeset gradova, deset evropskih zemalja ne računajući bivše jugoslovenske republike, četiri prekooanske zemlje, tri kontinenta, a uz to šezdeset premijera, stotine glumaca, desetine reditelja, scenografa, kostimografa, kompozitora, dramaturga, koreografa – to je, eto, bilans prve decenije dvadeset prvog veka u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
Uobičajena fraza o “sportistima kao našim najboljim ambasadorima”, gledano iz našeg ugla – ne stoji, ako se pogledaju samo naša gostovanja u inostranstvu. Valja reći kako je najveći broj predstava igran pred inostranom publikom. Ne, razume se, zato što ne igramo i za naš svet u rasejanju, nego stoga što pozivi na festivale i učešća u internacionalnim pozorišnim sezonama vodećih evropskih gradova jesu posledica evropskog i svetskog ugleda Kuće. Srpska kultura i srpsko pozorište, iz našeg očišta, istinsko su poslanstvo i ključna činjenica predstavljanja naše zemlje u svetu. O tome svedoče gornje brojke.
Nagrade našim predstavama na svim regionalnim festivalima, kontinuitet učešća i neprestana razmena sa vodećim teatrima u bližem i daljem susedstvu, dodatno obeležavaju početak ovog veka u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
I, ne na kraju: naša spremnost da, uprkos tehničkim i tehnološkim preprekama, obiđemo Srbiju, kao i da Srbija dođe nama u goste kroz redovna gostovanja na našim scenama – to je ono čime se jednako ponosimo, kao i uspesima u inostranstvu.
Možda otud i interni štos – ponekad naše pozorište zovemo i JDP Travel.
24. mart 2011.
Z JUNAČKOG ŽIVOTA GRAĐANSTVA - 50% POPUSTA NA SVETSKI DAN POZORIŠTA
U nedelju 27. marta kada se proslavlja Svetski dan pozorišta Jugoslovensko dramsko će dati 50% popusta na karte za predstavu Iz junačkog života građanstva koja se to veče igra na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ od 20 časova.
Iz junačkog života građanstva Karla Šterhajma u režiji Ive Milošević je uzbudljiva priča o usponu jedne malograđanske porodice koji počinje padom ženskih gaća. U predstavi igraju: Dragan Mićanović, Predrag Ejdus, Jelena Đokić, Nada Šargin, Marinko Madžgalj, Nikola Vujović, Anđelika Simić, Rada Đuričin, Marko Baćović i Bojan Lazarov. Ovo je najnovija predstava JDP-a na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“. Premijera je bila u januaru ove godine.
23. mart 2011.
IZGNANICI – PREMIJERA
U okviru neformalnog ciklusa preispitavanja korena moderne na sceni Teatra „Bojan Stupica“ u četvrtak 7. aprila biće premijera predstave Izgnanici Džemsa Džojsa u režiji Bojana Đorđeva.
U TV programu koji se nikada ne završava nego sa svakom scenom iznova i iznova počinje, smenjuju se ispovesti inicirane odlukom glavnog lika – dramskim alter egom samog Džojsa – da svoj život živi u potpunoj slobodi koju zahteva (i kojom ugnjetava) od sebi najbližih ljudi. Preko posrednika – TV šoua – Džojsova potraga za istinom i autentičnošću preživljava i u današnjem dobu, ali danas se „odvratnost“ ne zabranjuje, već se na njoj zarađuje, pa tako autentičnost, sloboda, slobodna ljubav itd. od termina emancipacije postaju termini spektakla.
Bojan Đorđev, reditelj
Džojs je napisao dramu Izgnanici koja u tematskom smislu zauzima ključno mesto u njegovom opusu, jer poslednju pripovetku iz zbirke Dablinci spaja sa Uliksom. Izgnanici se bave pričom o ljubomori započetoj u pripovetki Mrtvi, a majstorski obrađenoj u Uliksu, tako da se mogu smatrati i nekom vrstom skice za Džojsov najpoznatiji roman. Izgnanici je drama o kompleksnom četvorouglu dva muškarca i dve žene povezanih prijateljstvom, erotskom privlačnošću, brakom i rodbinskim vezama, čiji su odnosi i pogledi na svet neprihvatljivi za puritansku, patrijarhalnu i represivnu sredinu. Kao i većina njegovih dela i ovaj komad ima svoj izvor u Džojsovom životu i njegovom burnom i nekonvencionalnom odnosu sa Norom Barnakl.
Reditelj predstave je Bojan Đorđev, scenograf Siniša Ilić, kostimograf Maja Mirković. U predstavi igraju: Goran Jevtić, Sena Đorović, Nikola Vujović i Nataša Marković.
Repriza je 8, 18. i 20. aprila na sceni Teatra „Bojan Stupica“.
23. mart 2011.
GOSTOVANJA JDP-A U APRILU
U aprilu Jugoslovensko dramsko pozorište nastavlja izuzetno živu saradnju sa drugim pozorištima u Srbiji i regionu. Iz junačkog života građanstva 4. aprila gostuje na festivalu Glumačke svečanosti „Milivoje Živanović“. Ova tradicionalna manifestacija koja nosi naziv po prvaku našeg pozorišta održava se već šesnaesti put (od 2. do 7. aprila) u Centru za kulturu Požarevac. Elijahova stolica gostuje u Sarajevu 10. i 11. aprila, a u Pančevu 28. aprila. Drama o Mirjani i ovima oko nje gostuje u Valjevu 17. aprila i Splitu 1. maja. na Festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta koji se odvija u okviru „Marulićevih dana“. I ovog meseca Šabačko pozorište gostuje u JDP-u. Nušićeva Ožalošćena porodica u režiji Bojane Lazić imaće beogradsku premijeru na sceni „Bojan Stupica” 15. aprila.
22. mart 2011.
MLETAČKI TRGOVAC U BUDIMPEŠTI
Jugoslovensko dramsko pozorište je 21. marta u okviru Prolećnog festivala u Budimpešti prikazalo predstavu Mletački trgovac Vilijama Šekspira u režiji Egona Savina. U prepunoj sali Új Színház (Novo pozorište) publika je sa velikom pažnjom pratila predstavu. Savinova režija je okarakterisana kao senzualna i ironična sa tragičnim tonovima i grotesknim momentima. Pažnju je privukla i jednostavna, ali efektna scenografija Miodraga Tabačkog koji „ne pravi razliku između romantičnog Belmonta i korumpirane Venecije, te je i Belmont ogrezao u pretvronost i na kraju u fašisoidno nasilje“. Glumačkom igrom plenili su Predrag Ejdus, Dragan Mićanović, Goran Šušljik, Irfan Mensur i Miodrag Mrgud Radovanović pa je ansambl JDP-a nagrađen dugim i gromkim aplauzom.
21. mart 2011.
Izložba SLAVIMIR STOJANOVIĆ - POZORIŠNI PLAKAT
„Jedan od segmenata grafičkog stvaralaštva Slavimira Stojanovića je i dizajn za pozorište, realizacija plakata i naslovnih strana za programe predstava: poslednjih godina, u prvom redu za Jugoslovensko dramsko pozorište, teatarsku kuću za koju se, osim umetnički relevantnih predstava, neizostavno vezuje i najosmišljeniji, najuspeliji vizuelni identitet u zemlji i regionu.
Njegova profesionalna biografija uključuje više od tri stotine međunarodnih nagrada i priznanja, izlaganje u galerijskim prostorima, kao i radove koji su do sad postali deo kolekcija nekoliko svetskih muzeja.
Muzej pozorišne umetnosti Srbije ima privilegiju da predstavi prvu samostalnu izložbu Slavimira Stojanovića u jednoj muzejskoj instituciji.“
(Ksenija Radulović)
„Pozorišni plakati Slavimira Stojanovića privlače svojom monumentalnom jedonstavnošću, svojim pompeznim minimalizmom, svojom preciznom mišlju, čitljivom poput rebusa koji zahteva emocionalno-misaonu tehniku kod posmatrača. Oni su lišeni semantičke supertransparentnosti, tako karakteristične za oglašavanje scenskih događaja, a, nadasve, apsolutno lišeni ilustrativnosti sadržaja kojeg se oglašava. Plakat za pozorišnu predstavu nije ogledalo izvedbenog sadržaja, nije čak ni stvar konteksta: poster ima samo jednu funkciju – da objavi postojanje pozorišne predstave.“
(Gorčin Stojanović)
Muzej pozorišne umetnosti Srbije, Gospodar Jevremova 19
četvrtak, 24. mart u 19.30h
Izložbu otvara GORČIN STOJANOVIĆ
Izložba će biti otvorena do 12. maja
Radno vreme Muzeja ponedeljak-petak od 9 do 15h, subotom od 9 do 14h
DOBRODOŠLI!
22. mart 2011.
ERNST LUBIČ KAD SAM BIO MRTAV U REŽIJI DIEGA DE BREE – GOSTOVANJE SNG LJUBLJANA
Film, a kasnije i pozorišna predstava Kad sam bio mrtav, zasnovani su na motivu muža koji najavi svoju smrt, nakon čega nestane i ponovo se pojavi s lažnim identitetom. Lubičev junak je bonvivan, koji uveče voli da ode od kuće i da se preda radostima igranja šaha u razdraganom muškom društvu. Više nego ženi, to smeta njegovoj tašti, koja mu jednog lepog dana (zapravo usred noći) zaključa vrata. Nesrećni muž zato mora da prespava na neudobnom stepeništu. Sledećeg dana najavi samoubistvo i nestane. Umesto u smrt, on ode u slobodu samačkog života. Navodna udovica tuguje, a mužu vrlo brzo dosadi smucanje. Vrati se u svoj nekadašnji dom i svojoj ženi, koju ipak voli, u ulozi sluge. Ali tašta je već našla novog mladoženju za nesrećnu ćerku. I odmah ga je dovela kući. Šta sve neće izvesti sluga da ismeje prosca, ponovo osvoji ženu i konačno se oslobodi dosadne tašte!
Predstava Kad sam bio mrtav je na slovenačkom festivalu Dani komedije 2011. u Celju dobila nagradu za najbolju predstavu festivala, a reditelj Dijego de Brea je na istom festivalu dobio nagradu za najbolju režiju.
Igraju: Alojz Svete, Janez Škof, Jernej Šugman, Boris Mihalj i Jože Šalej (pijanista).
Sreda 30. mart u 20.30 časova, Teatra „Bojan Stupica“
22. mart 2011.
A.P. ČEHOV PLATONOV U REŽIJI VITA TAUFERA - SNG LJUBLJANA
Platonov veoma želi da popravi ovaj svet, ali zapravo je i SAM samo Praznina, u koju svi, pre svega žene, projektuju svoje snove. (Da se nije propio i da ga nisi ubili, sigurno bi postao političar.)Platonov je „nedefinisan junak romana koji još nije napisan“, kao što kaže njegov kolega, Glagoljev stariji. Kao što je rečeno, pitanje je ko je ovde uopšte junak. Verovatno svi. Svima je zajednička fobija od praznine i želja za ljubavlju.
A ko će da promeni svet?
Vito Taufer
Taufer je pri postavljanju Platonova upotrebio ključ koji ga je do sada retko ostavio na cedilu: scenskim ubrzanjem je eliminisao nepotrebno psihologiziranje, radnju je nagnao u, na trenutke, čisto vodviljski ritam, i tako se pobrinuo za mogućnost novog razumevanja.
(Blaž Lukan, Platonov, sav van sebe 19. 4. 2010, DELO )
Igraju: Marko Mandić, Nataša Barbara Gračner, Saša Tabaković, Barbara Cerar, Aleš Valič, Uroš Fürst, Valter Dragan, Saša Mihelčič, Andrej Nahtigal, Bojan Emeršič, Ivo Ban, Tom Ban, Jurij Zrnec, Maša Derganc, Matevž Müller, Tina Vrbnjak, Andrej Zalesjak i Vito Weis.
Scena „Ljuba Tadić“ u četvrtak 31. marta u 19 časova
3. mart 2011.
USPEH JDP-a U MEKSIKU
Predstava Fedrina ljubav Sare Kejn u režiji Ive Milošević igrana je tri večeri za redom (petak 25, subota 26. i nedelja 27. februar) na maloj sceni pozorišta „Diana” u Gvadalahari u Meksiku. Fedrina ljubav je izazvala veliko interesovanje publike uz povremene reakcije koje prate izvođenja dela kontraverzne britanske spisateljice Sare Kejn. Podsećamo vas da ovaj uspeh u Meksiku Fedrine ljubavi dolazi posle uspeha u Rimu (Teatro di Roma), Madridu (Internacionalna pozorišna sezona), Kostariki (Festival Internacional de las Arte) i Bogoti (Festival Iberoamericano de Teatro de Bogota). U najavi su nova međunarodna gostovanja Fedrine ljubavi.
Pozorište „Diana“ ima dve scene i po svojim kapacitetima prevazilazi bilo koje beogradsko pozorište. „Diana“ organizuje internacionalnu pozorišnu sezonu u okviru koje gostuje pozorišta iz celog sveta. Specifikum ove internacionalne pozorišne sezone je, između ostalog, u tome što osim živih izvođenja, gledaoci mogu da vide i direktne prenose predstava iz celog sveta. Tako je publika dan nakon izvođenja Fedrine ljubavi u Gvadalahari mogla da gleda uživo prenos predstave Kralj Lir National Teatre iz Londona sa Derekom Džekobijem u naslovnoj ulozi.
25. februar 2011.
FEDRINA LJUBAV U MEKSIKU
Predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta Fedrina ljubav Sare Kejn u režiji Ive Milošević je gost pozorišta „Diana“ iz Gvadalahare (drugi po veličini grad države Meksiko) u okviru njihove internacionalne pozorišne sezone. Prvo izvođenje je u petak 25, a zatim u subotu 26, pa nedelju 27. februara. Podsećamo vas da je prošle godine Fedrina ljubav sa velikim uspehom gostovala na međunarodnim festivalima u San Hozeu (Kostarika) i u Bogoti (Kolumbija). Latinoamerička pozorišna publika očigledno voli da gleda ovu potresnu ljubavnu i porodičnu priču u izvođenju naših glumaca: Mirjane Karanović, Ermina Brava, Anđelike Simić, Slobodana Beštića, Gorana Jevtića i Bojana Lazarova.
25. februar 2011.
VITO TAUFER I DIEGO DE BREA U JDP-U
SNG Ljubljana gostuje sa dve predstave dva najznačajnija slovenačka reditelja srednje generacije - Vita Taufera i Diega de Brea.
Platonov A.P. Čehova u režiji Vita Taufera biće izvedena 31. marta na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“. Mihail Vasiljevič Platonov, srećno oženjeni seoski učitelj, se istovremeno zaplete u niz ljubavnih avantura. Ipak, Platonov nije Don Žuan već Hamlet koji nije u stanju da donese odluku. Reditelj Vito Taufer i glumački ansambl, oživeli su nade i očajanja Čehovljevih likova preplitanjem smešnog i tužnog, banalnog i uzvišenog. Radnja komada izmeštena je u šezdesete godine dvadesetog veka.
Na sceni Teatra „Bojan Stupica“ SNG Ljubljana će izvesti Kad sam bio mrtav burlesku Ernsta Lubiča u režiji Diega de Brea. Ključ rediteljske postavke je u podeli muških i ženskih uloga muškarcima. To je proverena formula za stvaranje komičnih efekata, pri čemu se otvaraju i vrata queer estetici i politici identiteta, koji osvežavaju Lubičevu burlesku.
25. februar 2011.
MLETAČKI TRGOVAC NA PROLEĆNOM FESTIVALU U BUDIMPEŠTI
Grad Budimpešta, vođen željom da postane svetski priznat centar umetnosti i kulture, pokrenuo je niz međunarodnih, multimedijalnih festivala koji počinju Prolećnim, a završavaju se Jesenjim festivalom. U okviru Prolećnog festivala publika će u Új Színház (Novo pozorište) gledati Mletačkog trgovca Jugoslovenskog dramskog pozorišta 21. marta. Festival počinje 18. marta, a završava se 3. aprila.
25. februar 2011.
DŽOJSOVI IZGNANICI NA SCENI TEATRA „BOJAN STUPICA“ U APRILU
Inspirisan – kao i u većini svojih dela odnosom sa Norom Barnakl, Džejms Džojs se u Izgnanicima bavi kompleksnim ljubavnim četvorouglom između dva muškarca i dve žene povezanih prijateljstvom, erotskom privlačnošću, brakom i rodbinskim vezama. (...) Ova inscenacija Džojsove jedine drame nastaje na hipotetičkim vezama TV šoua i kamerne drame, gde se ova dva kulturna oblika međusobno kontaminiraju i kompromituju kroz predstavu.
Bojan Đorđev, reditelj
Premijera Džojsovih Izgnanika najavljena je za aprilu na sceni Teatra „Bojan Stupica“ u režiji Bojana Đorđeva. U predstavi igraju: Goran Jevtić, Sena Đorović, Nikola Vujović i Nataša Marković.
14. januar 2011.
POLIGRAF ROBERA LEPAŽA I MARI BRASAR – PREMIJERA NA SCENI STUDIO JDP
Premijera predstave Poligraf je na sceni Studio 16. februara u 20.30 sati. Reditelj je Vladimir Popadić. U predstavi igraju: Nebojša Ljubišić, Nikola Rakočević i Jelena Ilić
Rober Lepaž (Rober Lepage), (rođen 1957. godine) dramski je pisac, glumac, filmski i pozorišni reditelj iz grada Kvebeka u provinciji Kvebek u Kanadi i jedan od najcenjenijih kanadskih pozorišnih umetnika. Opus Robera Lepaža krunisan je brojnim priznanjima. Između ostalog je odlikovan Medaljom oficira nacionalnog reda Kvebeka. Godine 2002. u Francuskoj je dobio Orden Legije časti. Francusko-kanadski institut mu dodeljuje nagradu Samjuel de Šamplen (Samuel de Champlain) za doprinos francuskoj kulturi i nagradu Stanislavski za doprinos međunarodnom pozorištu. Godine 2007. dodeljena mu je prestižna Evropska pozorišna nagrada Prix Europe, čiji su laureati Robert Vilson, Harold Pinter, Pina Bauš, Hajner Miler, Piter Bruk, Jožef Nađ… Drama Poligraf (Le Polygraphe) nastala je između 1987-1990. Filmska verzija (Lepaž je bio i scenarista i reditelj) nastala je 1997. godine.
Mari Brasar (Marie Brassard) je kanadska glumica, spisateljica i pozorišna rediteljka iz Kvebeka koja živi u Montrealu. Godinama je blisko sarađivala sa Roberom Lepažom. U njegovoj režiji, a pored drugih umetnika, učestvovala je u stvaranju nekoliko pozorišnih predstava i filmova, među njima: Trilogija zmajeva (The Dragons' Trilogy), Poligraf (Le Polygraphe), Sedam rukavaca reke Ota (Les Sept Branches de la riviere Ota) i Geometrija čuda(Geometry of Miracles).
Drama Poligrafnastala je na osnovu istinitog događaja. Lepaž je pronašao leš. U početku je bio glavni osumnjičeni i bio je prinuđen da uradi test na detektoru laži, a rezultate tog testa nikada nije saznao. Skinut je sa liste osumnjičenih tek kada je pravi ubica, psihopata opsednut numerologijom po imenu Kristijan Ganjon (Christian Gagnon), priznao ubistvo nakon dve godine, dva meseca i dva dana. Pozorišno delo koje je proisteklo iz toga vrti se oko pokušaja, takođe se radi o istinitom događaju, filmskog reditelja iz Kvebeka Iva Simona (Yves Simoneau) da snimi film o ubistvu, a u scenariju se glavni junak – ubica – prerušava tako što stavlja lažne obrve i nosi periku. „Poligraf predstavlja tugovanje, sredstvo da se raspletu vrlo mračna osećanja o tom događaju”, kaže Lepaž. „Ali je to takođe i priča o snimanju filmova, o etici pričanja istinite priče.”
O predstavi Poligraf: „U diktaturi nije bilo slobode. Oko toga se svi slažemo. Međutim, došlo je vreme da se pitamo: ima li slobode u „slobodnom“ društvu? Da bi preispitao tu temu, Lepaž uključuje Poligraf, i koristeći model nevino optuženog čoveka, kroz „metafizičku detektivsku priču“, otkriva da je model funkcionisanja sistema u demokratiji mnogo suptilniji i šareniji, ali ništa manje surov i opasan. Sistem baziran na zastrašivanju kontrolisanim doziranjem informacija (istine) koje smemo da dobijemo, čoveka dovodi do potpunog gubljenja identiteta i života u permanentnom strahu. Kao takav, bezopasan je i podložan manipulaciji.“
Vladimir Popadić, reditelj
7. februar 2011.
MLETAČKOG TRGOVCA U RIMU VIDELO VIŠE OD 1000 LJUDI
Dve večeri za redom (5. i 6. februara) pred više od hiljadu ljudi u Rimu JDP je izvelo predstavu Mletački trgovac. Scenska postavka reditelja Egona Savina, koji je Šekspirovo delo smestio u vreme uspona fašizma, i igra beogradskih glumaca ostavili su jak utisak na publiku i ona je odgovorila ovacijama. Prepuna sala klasičnog zdanja pozorišta „Argentina“ dve večeri uzastopno odjekivala je od povika: „Bravo, bravo!“. Predstavi su, između ostalih, prisustvovali ambasador Srbije u Italiji Sanda Rašković-Ivić i ambasador Srbije u Vatikanu Vladeta Janković.
U glumačkoj podeli Mletačkog trgovca koja je za vikend igrala u „Argentini“ bili su: Predrag Ejdus, Vojislav Brajović, Dragan Mićanović, Irfan Mensur, Goran Šušljik, Srđan Timarov, Vojin Ćetković, Miodrag Radovanović, Anđelika Simić, Tanja Pjevac, Nebojša Milovanović, Pavle Pekić, Nikola Vujović, Goran Jevtić.
7. februar 2011.
Sinoć (3. februara 2011. godine) u Rimu (Italija) Jugoslovensko dramsko pozorište je izvelo predstavu Fedrina ljubavSare Kejn u režiji Ive Milošević. Publika je do poslednjeg mesta ispunila salu pozorišta „India“, koja je veća od sale Teatra „Bojan Stupica“ na kojoj se inače igra ova predstava. Gledaoci su sa velikom pažnjom pratili savremenu verziju tragične ljubavne priče između Fedre (Mirjana Karanović) i posinka Hipolita (Ermin Bravo), a jezička barijera nijednog trenutka nije bila prepreka da publika oduševljeno prihvati predstavu i da na glumačku igru odgovori snažnim aplauzom i ovacijama.
Pozorište „India“ je smešteno u zgradi bivše fabrike Mira Lanza na obali reke Tibar. Ima dve pozorišne sale i niz alternativnih umetničkih prostora u kojima se održavaju koncerti, izložbe, radionice i performansi. Ovo pozorište je usmereno ka promociji rada mladih, ambicioznih umetnika i novih pozorišnih tendencija.
Predstava Fedrina ljubav biće izvedena u teatru “India” i večeras (karte za ovu kao i za sinoćnu predstavu su odavno rasprodate), a zatim će u Teatru „Argentina“ u subotu 5. i nedelju 6. februara biti izvedena predstava Mletački trgovac.
Gostovanje Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Rimu odvija se u okviru internacionalne pozorišne sezone koju organizuje Teatro di Roma.
…A NA KRAJU FEBRUARA U MEKSIKU
Pozorište „Diana“ iz Gvadalahare (drugi po veličini grad države Meksiko) takođe ima svoju internacionalnu pozorišnu sezonu. Fedrina ljubav Sare Kejn u režiji Ive Milošević biće gost „Diane“ od 25. do 27. februara. Podsećamo vas da je prošle godine Fedrina ljubav sa velikim uspehom gostovala na međunarodnim festivalima u San Hozeu (Kostarika) i u Bogoti (Kolumbija). Latinoamerička pozorišna publika očigledno voli da gleda ovu potresnu ljubavnu i porodičnu priču u izvođenju naših glumaca: Mirjane Karanović, Ermina Brava, Anđelike Simić, Slobodana Beštića, Gorana Jevtića i Bojana Lazarova.
22. decembar 2010.
ZKM GOSTUJE SA TRI PREDSTAVE
Predstava "Generacija 91-95" nastala je po motivima romana "Jebo sad hiljadu dinara" poznatog splitskog novinara i pisca Borisa Dežulovića. Okosnica romana je apsurdna situacija koja nastaje susretom dve grupe prerušenih vojnika na tajnom zadatku, pripadnika HVO i Armije BiH, u leto 1993. negde u bosanskoj zabiti. Tragedija zabune neizbežna je Dežulovićeva je priča izmišljena, dok je istorijska činjenica u koju je smeštena, realna.
Dvanaest mladića (izabranih na audiciji ) u dobi od četrnaest do osamnaest godina preuzima na sebe biografije dvanaest Dežulovićevih likova i preko njih ulazi u ratnu hronologiju devedesetih i vreme koje je prethodilo devedesetima – Reditelj: Borut Šeparović, Teatar „Bojan Stupica” u petak 28. januara.
Dan kasnije, 29. januara, na Velikoj sceni „Ljuba Tadić” ZKM će izvesti predstavu “Buđenje proljeća” Franka Vedekinda u režiji Olivera Frljića. Reditelj koji je zatalasao pozorišnu javnost od Rijeke, preko Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Subotice i Novog Sada predstavama Turbo folk, Proklet bio izdajica svoje domovine, Buđenje proljeća, Kukavičluk, prvi put gostuje u Beogradu. Predstava je proglašena za najbolju na ovogodišnjem Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu.
Na kraju, 30. januara na sceni teatra „Bojan Stupica” gostuje “Garaža” – koprodukcija ZKM-a i njujorškog teatra La MaMa. Predstava je nastala prema istoimenom romanu Zdenka Mesarića, koji je dobio epitet najšokantnijeg i najmučnijeg hrvatskog romana. Gladijatorske borbe, porodično nasilje, eksploatacija dece, socijalna zapuštenost – predstava koja udara pravo u stomak. Režija: Ivica Buljan
Zauzmite mesto.
PROMOCIJA KNJIGE DIJALOZI O VOJI BRAJOVIĆU
Udruženje dramskih umetnika Srbije organizuje promociju svog najnovijeg izdanja - monografije o Vojislavu Brajoviću Dijalozi o Voji Brajoviću. Istaknuti glumac dobitnik je Nagrade za životno delo Dobričin prstenza 2009. godinu. Promocija knjige održaće se u četvrtak, 23. decembra 2010. godine, na sceni Studio na III spratu Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s početkom u 12 sati.
Gospodinu Brajoviću ovo naše visoko priznanje uručeno je pre godinu dana. Sastavni deo Nagrade je izdavanje monografije o laureatu, a autor knjige Dijalozi o Voji Brajoviću je gospodin Dragan S. V. Babić, poznati novinar, publicista, pisac.
Na promociji u Jugoslovenskom dramskom pozorištu govoriće: Vojislav Brajović, Dragan S.V. Babić, Ljiljana Đurić (predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije – izdavač monografije), Jovan Ćirilov, Dejan Mijač (reditelj i jedan od sagovornika u knjizi), Branko Cvejić (glumac, direktor JDP i jedan od sagovornika u knjizi) i Ivana Dimić (dramaturg, direktor drame Narodnog pozorišta i jedan od sagovornika u knjizi).
Generalni sponzor dodele Nagrade, kao i izdavanja monografije je Fond Philip i Madlena Zepter.
29.novembar 2010.
MIRJANA KARANOVIĆ DOBILA GRAND PRIX ZA NAJBOLJU GLUMICU
Na 27. susretima pozorišta BiH u Brčkom Mirjana Karanović je dobila Grand prix Susreta za najbolju žensku ulogu za ulogu Mirjane u predstavi Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića i režiji Ive Milošević Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
Ovogodišnji 27. susreti pozorišta BiH u Brčkom održani su od 18. do 26. novembra. JDP je bilo jedino pozorište iz Srbije koje je ove godine učestvovalo na Susretima.
26.novembar 2010.
EMISIJA OLIVERE MILOŠEVIĆ ZAGREB – KORAK BLIŽE O GOSTOVANJU PREDSTAVA JDP-A U ZAGREBU
Na Drugom programu RTS-a u subotu 27. novembra u 14.30 biće emitovana emisija Zagreb – korak bliže o gostovanju JDP-a u Zagrebu sa predstavama Drama o Mirjani i ovima oko nje i Metamorfoze.
Olivera Milošević, autor u urednik ove emisije i snimatelj Slobodan Grče pratili su ekipu JDP-a na gostovanju u Zagrebu. Emisija, pored momenata sa izvođenja predstava prenosi sliku Zagreba i uz brojne sagovornike (glumce, reditelje, pisce iz Beograda, Zagreba, Ljubljane i Skoplja) sumira utiske i otvara pitanja o razmeni kulture i obnovi saradnje.
U emisiji učestvuju Mirjana Karanović, Alma Prica, Nebojša Glogovac, Ivica Vidović, Branko Cvejić, Branka Cvetković, Tamara Vučković i mnogi drugi umetnici kao i obična zagrebačka publika.
18.novembar 2010.
DODELA NAGRADA 15. JUGOSLOVENSKOG POZORIŠNOG FESTIVALA U UŽICU PREDSTAVI METAMORFOZE
U petak 19. novembra posle završetka Metamorfoza na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ biće svečano uručene nagrade koje je ova predstava osvojila na upravo završenom 15. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu. Nagrade će uručiti Zoran Stamatović, direktor Narodnog pozorišta Užice i direktor Jugoslovenskog pozorišnog festivala.
Glumica Tamara Vučković dobila je nagradu „Ardalion“ za najbolju epizodnu ulogu u predstavi Metamorfoze.
Tamara Vučković u ujednačenoj glumačkoj igri ansambla „Metamorfoza“ istakla se unutrašnjim žarom i sugestivnošću kojima je kreirala nekoliko sasvim različitih uloga.
(iz obrazloženja žirija)
Scenograf Sven Jonke („Numen“) dobio je nagradu „Ardalion“ za najbolju scenografiju za predstavu Metamorfoze.
Scenografija Numena nije samo vizualno atraktivna, nego precizno funkcioniše i na nivou pozorišnog znaka, a osim toga potpuno je dramaturški i izvođački stopljena s postupnom gradnjom celine predstave.
(iz obrazloženja žirija)
Publika festivala je ove godine prvi put glasala i proglasila je Metamorfoze za najbolju predstavu na festivalu.
10.novembar 2010.
IZLOŽBA SLAVIMIRA STOJANOVIĆA STOP – INSTRUCTIONS, DIRECTIONS AND OTHER CASES
Izložba STOP – Instructions, Directions and other Cases Slavimira Stojanovića, cenjenog beogradskog grafičkog dizajnira koji za predstave JDP-a dizajnera plakate, biće otvorena 18. novembra u 19h u galeriji Nova (Andrićev Venac br. 6). Izložba se bavi uticajem masovnih komunikacija na pojedinca i na njegovo shvatanje života u savremenenom svetu. Na izložbi će biti predstavljeno preko trideset dela, koja svojim grafičkom satirom pokušavaju da objasne i publici približe ovaj fenomen. Dela su nastala kao plod dvadesetpetogodišnjeg bavljenja vizuelnim komunikacijama u službi komercijalno rada, inspirisanih reakcijama ciljnih i fokus grupa, uobičajenih u procesu unapređenja prodaje proizvoda.
Slavimir Stojanović, rođen je u Beogradu 1969. Njegov rad u domenu vizuelnih komunikacija, dizajna i advertajzinga dobio je veliki broj svetskih i domaćih nagrada i priznanja uključujući: Epica, Cresta, Clio, Eurobest, Godlen Drum, ADC, TDC, Brumen, Grifon, Globac Aword i mnoge druge. O njegovom radu pisali su prestižni svetski magazini. Uvršten je u Tachenovu knjigu Contemporay Graphic Design, kao i u knjigu 30 New Masters of Poster Design u izdanju američkog Rockporta. Živi i radi u Beogradu.
Jugoslovensko dramsko pozorište je dobilo nagradu za sistematsko negovanje vizuelnog identiteta na 55. Sterijinom pozorju. Dizajner Slavimir Stojanović je dobio III nagradu za plakat Za sada nigde JDP-a.
IZ JUNAČKOG ŽIVOTA GRAĐANSTVA KARLA ŠTERNHAJMA U REŽIJI IVE MILOŠEVIĆ – PRVA PROBA
Rediteljka Iva Milošević je juče (3. novembra) održala prvu probu za novu predstavu JDP-a Iz junačkog života građanstva Karla Šternhajma.
Trilogija Iz junačkog života građanstva nemačkog pisca Karla Šternhajma, ranoekspresionističkog pisca, razotkriva filistarski, malograđanski duh građanstva, licemerni moral i gramzivost – doba koje u velikoj meri podseća na našu savremenost.
Iva Milošević
U glumačkoj podeli su: Dragan Mićanović, Jelena Đokić, Anđelika Simić, Nikola Vujović, Bojan Lazarov, Marko Baćović, Rada Đuričin, Predrag Ejdus, Nada Šargin i Marinko Madžgalj.
Scenograf je Gorčin Stojanović, kostimograf Leo Kulaš, a kompozitor Vladimir Pejković.
Karl Šternhajm (Carl Sternheim 1878. – 1942.) je nemački dramatičar i pripovedač. Najuspeliji su mu pozorišni komadi koji pripadaju ciklusu Iz junačkog života građanstva. Sarkazam, koji se jasno vidi već u naslovu, pogađa sve slojeve nemačkog društva pre Prvog svetskog rata razotkrivajući lažni moral, karijerizam i idolatriju „ugleda“.
Za potrebe Jugoslovenskog dramskog pozorišta delo Karla Šternhajma je sa nemačkog preveo dramaturg i prevodilac Boško Milin.
Ovo je prvo izvođenje nekog dela Karla Šternhajma na srpskom jeziku.
Premijera predstave biće na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“. Ovo je prva režija Ive Milošević na Velikoj sceni JDP-a.
2.novembar 2010.
KRITIČARKA IZ ZAGREBA NATAŠA GOVEDIĆ O IZVOĐENJU DRAME O MIRJANI I OVIMA OKO NJE NA FESTIVALU „GAVELLINE VEČERI“
… Karanović igra ženu koja zna tegliti sve vrste socijalnih tereta, zna crnčiti i podizati svoje ljutito dijete tinejdžerske dobi, zna se „čvrsto držati“ za zapaljenu cigaretu (kao jedini komadić dokolice, luksuza ili kratkog odmora). Mirjana Karanović istu junakinju izvodi bez skanjivanja, bespoštedno i ogoljeno, s glavom zabačenom na stolicu i laganim hrkanjem od umora, s neskladnim pokretima tijekom večernjeg plesnog randevua, baš kao i s pragmatičnom nježnošću prema scenskoj kćeri Veroniki (Jelena Petrović). (…)
U interpretaciji JDP-a, tekst hrvatskog autora postaje priča o težini ženskog maratona kroz život, koja pri tom nije lišena ni humora ni bezdušnosti. A Mirjana Karanović pokazuje se glumicom idealno odigrane stare ženske formule istovremene izdržljivosti i višestruke ranjenosti. Svi likovi ulaze i izlaze na pozornicu kroz otvoreni prozor (Scenograf: Gorčin Stojanović), što je izvrsna slika vječito otvorenih vrata naših krajeva i kuhinja na čijim štednjacima neprestane vrije kava za nekog gosta. Kava i cigarete postaju zamjena za sva izgubljena ognjipta i bankrotirane zajednice, skupljamo se oko jedva vidljivog žara, razmenjujemo planove o skorašnjem samoubojstvu. (…)
Beogradska režija bavi se svakim pojedinim likom i duboko ulazi u glumački proces, zbog čega valja pohvaliti ansambl u cjelini. Branku Petrić kao baku Violetu s koferom punim sredstava za čiešćenje, Marka Baćovića u ulozi sarkastičnog bivšeg muža Simona, Anđeliku Simić kao Grozdanu čije cigarete završavaju u loše zamućenom šlagu, Feđu Stojanovića u roli šefa Jakova i Bojana Lazarova u ulozi mladog ljubavnika Lucia. No glumački je možda najdojmljivija Cvijeta Mesić u ulozi šefove prevarene i stoički očajne supruge Ankice. Tijekom kratkog monologa urlanja na scenskog muža publika joj je poklonila aplauz na otvorenoj sceni, ali važnije je reći sugestivno lice ove odmjerene, melankolične i malo usporene „klaunese“ samo u sebi sadrži divan tragikomički potencijal. Iva Milošević utoliko je zaslužna za predstavu o ljudima koji se nemaju kamo skloniti od svekolikog osobnog beznađa, ali barem nisu sami: netko ulazi kroz prozor, sjeda pokraj njih, pali cigaretu, ispija kavu…
„Topla zona općeg poraza“, Nataša Govedić, Novi List, 2. 11. 2010.
1.novembar 2010.
MIRJANA KARANOVIĆ DOBILA „ZLATNI LOVOROV VJENAC ZA DOPRINOS POZORIŠNOJ UMJETNOSTI“
Glumici Mirjani Karanović je u nedelju 31. oktobra uručeno priznanje „Zlatni lovorov vijenac za doprinos pozorišnoj umjetnosti“ čime je završen 50. međunarodni pozorišni festival MESS u Sarajevu.
Direkcija festivala je saopštila da je Mirjana Karanović, svojim ulogama u pozorištu i na filmu, ispisala najlepše stranice bivšeg jugoslovenskog glumišta: „Njena predanost i posvećenost glumačkoj umjetnosti su inspiracija mnogim mladim glumcima i glumicama, kao i velikom broju reditelja i rediteljica s kojima je radila u svome bogatom umjetničkom životu".
Prilikom dodele ovog priznanja govorili su Branko Cvejić, direktor JDP, glumac Ermin Bravo i direktor Festivala Dino Mustafić. Cvejić je istakao da je Mirjana Karanović ne samo jedna od najboljih glumica u regionu i šire, nego i da je osoba izuzetnog ljudskog angažmana. „Mirjana Karanović je simbol vremena, svetlost u pomrčini, umetnik, retka i dragocena", rekao je Cvejić.
Ovo je druga nagrada „Zlatni lovorov vjenac“ za Mirjanu Karanović. Prvi put je nagradu dobila za uloge Karle u Helverovoj noći Kamernog teatra 55 iz Sarajeva i Fedre u Fedrinoj ljubavi Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
1.novembar 2010.
TRIJUMF DRAME O MIRJANI I OVIMA OKO NJE I METAMORFOZA NA GOSTOVANJU U ZAGREBU
Jugoslovensko dramsko pozorište je sa velikim uspehom gostovalo u Zagrebu sa dve predstave: Drama o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića u režiji Ive Milošević i Metamorfoze Po Ovidiju – Aleksandar Popovski i Jelena Mijović u režiji Aleksandra Popovskog. Predstava Drama o Mirjani i ovima oko nje izvedena je na zatvaranju Festivala „Gavelline večeri“. Za obe predstave se tražila karta više na blagajni i obe su nagrađene burnim i toplim aplauzom. Evo šta je o gostovanju JDP-a napisala zagrebačka štampa:
Zagrebačka publika očito se zaželjela Mirjane Karanović, koja je maestralna u naslovnoj ulozi žene koja između dviju jutarnjih kava proživljava svojevrsnu životnu katarzu. (…) u prepunoj Gavelli (u kojoj se i stajalo) dobila frenetičan pljesak i povike “Bravo”, podcrtali su sve jaču potrebu publike za teatrom koji govori o stvarnosti ma koliko ona bila mučna i teška.
Večernji list
Sutradan (30. oktobra) je izvedena predstava Metamorfoze. „Tim iz snova“ kako je zagrebačka štampa nazvala podelu za ovu predstavu oduševila je publiku koja je naše glumce više puta pozivala na poklon dugim i toplim aplauzom. Predstava je odigrana pred prepunom salom Teatra „Gavella“ u Zagrebu.
31.oktobar 2010.
Scena „LJUBA TADIĆ”: KARL ŠTERNHAJM IZ JUNAČKOG ŽIVOTA GRAĐANSTVA U REŽIJI IVE MILOŠEVIĆ
Karl Šternhajm (Carl Sternheim 1878. – 1942.) je nemački dramatičar i pripovedač. Najuspeliji su mu pozorišni komadi koji pripadaju ciklusu Iz junačkog života građanstva. Sarkazam, koji se jasno vidi već u naslovu, pogađa sve slojeve nemačkog društva pre Prvog svetskog rata razotkrivajući lažni moral, karijerizam i idolatriju „ugleda“. S ekspresionizmom ga povezuje sklonost groteski i tipiziranju, a u jeziku hiperbolični i u isti mah ogoljeni „telegrafski“ stil lišen naturalističke jezičke karakterizacije.
Za potrebe Jugoslovenskog dramskog pozorišta delo Karla Šternhajma je sa nemačkog preveo dramaturg i prevodilac Boško Milin.
Ovo je prvo izvođenje nekog dela Karla Šternhajma na srpskom jeziku.
Iva Milošević je diplomirala Pozorišnu i radio režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Režirala: Magično popodne VolfgangaBauera (Bitef teatar), Shopping & Fucking Marka Rejvenhila (JDP, Teatar „Bojan Stupica“), Kazimir i Karolina Edena fon Horvata (NP Sombor), Razvaljivanje Nila Labjuta (JDP, Teatar „Bojan Stupica“), Put do Nirvane Artura Kopita (Atelje 212), Mala Sirena H.K. Andersena /Srđana Koljevića (Malo pozorište „Duško Radović“), Zmijsko leglo Vasilija Sigareva (Atelje 212), Vuk i sedam jarića braće Grim/Ljubinke Stojanović (Pozorište lutaka „Pinoko“), Fedrina ljubav Sare Kejn (JDP, Teatar „Bojan Stupica“), Princeza i žabac H.K. Anderesna/Igora Bojovića (Pozoršte „Boško Buha“), Painkillers Nede Radulović (SNP), Proslavu Thomasa Vinterberga i Mogensa Rukova (Atelje 212), Drama o Mirjani i ovima oko nje (JDP, Teatar „Bojan Stupica“), Glorija (Pozorište na Terazijama).
Ovo je prva režija Ive Milošević na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“.
SCENA STUDIO: LEPAŽ – BRASAR POLIGRAF U REŽIJI VLADIMIRA POPADIĆA
Reditelj Vladimir Popadić, umetnički direktor Kruševačkog pozorišta režiraće na sceni Studio dramu Poligraf Robera Lepaža i Mari Brasar koju je preveo David Albahari. Ovaj projekat je proizašao iz ideje uprave JDP-a da se Studio otvori, osim za mlade reditelje koji tek počinju karijeru (svoje prve predstave na sceni Studio JDP režirali su Marko Manojlović, Ana Đorđević, Boris Liješević, Ivan Vuković…), i za reditelje iz unutrašnjosti koji se na ovaj način uvode u beogradske pozorišne tokove. Na proleće, u okviru istog projekta, na sceni Studio režiraće i Nemanja Ranković umetnički direktor NP Užice.
GOSTOVANJA
Metamorfoze će, posle uspeha na „Borinim danima“ u Vranju, i uspešnih gostovanja u Mariboru i Zagrebu u oktobru, nastupiti na 15. Jugoslovenskom pozorišnom festivalu u Užicu.
Drama o Mirjani i ovima oko nje će u novembru biti izvedena na 27. Pozorišnim susretima u BiH u Brčkom. Podsećamo da je u oktobru ova predstava gostovala na Festivalu „Gaveline večeri“ u Kazalištu „Gavela“ u Zagrebu.
28.oktobar 2010.
METAMORFOZE NAJBOLJA PREDSTAVA NA JUBILARNIM 30. „BORINIM POZORIŠNIM DANIMA“
Predstavom Metamorfoze, reditelja Aleksandra Popovskog u izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta su u Vranju završeni 30. jubilarni „Borini pozorišni dani”. Ova predstava našeg ansambla je od vranjske pozorišne publike dobila ocenu 4,85 i tako proglašena za najbolju na ovogodišnjem festivalu.
Podsećamo vas da je JDP prošle godine na „Borinim pozorišnim danima“ učestovao sa dve predstave: Švabica i Tako je moralo biti. Tako je moralo biti je osvojilo Nagradu publike za najbolju predstavu i glumica Anita Mančić Nagradu za glumačko ostvarenje
VREME I FONDACIJA „FRIEDRICH EBERT“ ORGANIZUJU TRIBINU POVODOM PREDSTAVE JDP-A ROĐENI U YU
Beogradski nedeljnik Vreme i fondacija „Friedrich Ebert“ organizuju tribinu pod nazivom Rođeni u YU povodom istoimene predstave JDP-a. Tribina je posvećena pitanjima jugoslovenskog nasleđa – 20 godina posle. Tribina se održava u Centru za kultrunu dekontaminaciju (Ulica Birčaninova 21) u sredu 27. oktobra 2010. u 14 časova.
Teme za razgovor:
Lično pamćenje i kolektivno sećanje na Jugoslaviju.
Šta je bila Jugoslavija? Da li je Jugoslavija bila nešto više od proste međunacionalne zajednice?
Nasleđe ratova i raspada. Pitanje identiteta.
Dekonstrukcija jugoslovenskog identiteta. Nacionalni i drugi postjugoslovenski identiteti. Lokalni provincijalizmi. Provincijalnost nacionalnih kultura u evropskom kontekstu.
Jugoslovenski kulturni prostor. Da li se Jugoslavija baš sasvim raspala?
Jugoslovenski i evropski koncept. Pitanje suvereniteta.
Sudbina i perspektive jugoslovenskog prostora, politički i kulturno.
Učesnici:
Mirjana Karanović - glumica Jugoslovenskog dramskog pozorišta
Muharem Bazdulj - književnik-Sarajevo
Želimir Žilnik - reditelj-Novi Sad
Ante Tomić – književnik i novinar-Split
Miljenko Jergović - književnik - Zagreb
Tribinu vodi Teofil Pančić – novinar nedeljnika Vreme.
25.oktobar 2010.
GOSTOVANJE SNG MARIBOR NA VELIKOJ SCENI „LJUBA TADIĆ“: PATRIK MARBER BLIŽE REDITELJ DINO MUSTAFIĆ
Ova sarkastična komedija, koja se bavi modernim odnosima, bez oklevanja, skriva bolne i tužne istine o bliskim odnosima – onakvim kakvi su ispod površine. Tragikomedija otkriva odnos između četiri protagonista: Alice – striptizete, Dana – pisca, Larryija – doktora i Anne – fotografkinje. Ljubav je centralna tema, ali priča govori i o „drugim stvarima“ – seksualnoj ljubomori, muškoj sebičnosti, lažima koje govorimo sebi i ljudima s kojima smo najintimniji i o načinima na koje možemo iskoristiti druge ljude. Međutim, na kraju, predstava je samo jednostavna, lepa ljubavna priča.
U predstavi igraju: Eva Kraš, Matevž Biber, Branko Jordan i Nataša Matjašec Rošker.
Reditelja Dina Mustavića beogradska publika ga zna kao reditelja veoma uspešnih predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta - Pred penzijom i Rođeni u YU.
Važno: I glumci i publika su tokom predstave na pozornici. Broj mesta je ograničen!
Predstava traje 1 sati i 45 minuta i nema pauzu.
25.oktobar 2010.
GOSTOVANJE SNG MARIBOR NA VELIKOJ SCENI „LJUBA TADIĆ“: BERTOLT BREHT MALOGRAĐANSKA SVADBA REDITELJKA MATEJA KOLEŽNIK
Bertolt Brecht se u Malograđanskoj svadbi (1919) nemilosrdno prihvatio ismevanja prividne savršenosti, lažnog morala, sentimentalnosti i primitivizma pripadnika malograđanskog sloja. Svet iluzorne sreće malograđana, čiji višak predstavlja svadba, pred očima gledaoca raspada se brzo kao i mladoženjin ručno izrađen nameštaj, koji ne izdrži niti do kraja svadbenog ručka.
U predstavi igraju: Peter Boštjančič, Irena Varga, Mateja Pucko, Maša Židanik, Nejc Ropret, Vladimir Vlaškalić, Ksenija Mišič, Davor Herga i Matija Stipanič.
Predstava traje 1 sat i 10 minuta i nema pauzu.
24.oktobar 2010.
ELIJAHOVA STOLICA I SANJARI – DVE PREDSTAVE JDP-A NA 50. FESTIVALU MESS SARAJEVO
Na jubilarnom 50. Festivalu MESS u Sarajevu JDP je gostovalo sa dve predstave: Elijahova stolica Igora Štiksa u režiji Borisa Liješevića (20. oktobar) i Sanjari Roberta Muzila u režiji Miloša Lolića (21. oktobar). Jugoslovensko dramsko svake godine počev od 2004. učestvuje na ovom prestižnom međunarodnom festivalu u BiH, a Elijahova stolica je treća saradnja JDP i Festivala MESS na pozorišnoj produkciji (Hamlet Vilijama Šekspira u režiji Dušana Jovanovića i Fedrina ljubav Sare Kejn u režiji Ive Milošević). Predstava Elijahova stolica je naišla na veoma topao prijem publike i veliku pažnju pozorišnih kritičara i teoretičara koji prate festival.
Potraga za poreklom, koje ima u izvesnom smislu, neprikrivenu mitsku i univerzalnu dimenziju, i u ovom komadu i u romanu, svrstava ovu dramu u one, sve češće na pozornicama, koje se bave pitanjima identiteta. Ranjeni identitet se u njima prikazuje kao središni problem, što nesumnjivo ima nezaobilaznog odjeka u našem vremenu u kojoj „lutajući identiteti“ postaju skoro univerzalna pojava, posebno u traumatičnim, ratnim vremenima. Dinamika ove potresne priče jedne ličnosti smeštene između ličnih problema i surovih „klješta istorije“ gradi se i na svedočenju o još svežim sećanjima na potresna zbivanja u Sarajevu u prvoj polovini devedesetih godina prošlog veka.
Ana Isaković
Predstava Sanjari je i u ovoj sezoni nastavila sa nizanjem uspeha na međunarodnim pozorišnim festivalima. Publika MESS-a je u prepunoj sali Pozorišta Mladih u Sarajevu sa velikom pažnjom pratila ovaj svojevrsni pozorišni eksperiment.
Materijalizacija skoro nevidljivih obrisa igre poprima oblik samog mikrofona koji se pretvara u apsolut bez koga likovi ne postoje i pred kojim izgovaraju pervertirane zamisli i ispovesti. Jedino pred mikrofonima njihove i želje i devijacije poprimaju jasan oblik. Tako Muzilove reči, uz pomoć režije Miloša Lolića, preplavljuju gledalište i njihovo diskurzivno značenje prerasta u neku vrstu sugestivnog sna. Taj (ne)tekst stvara minimalistički prostor bergmanovske atmosfere, ispunjen povremeno muzikom Franca Šuberta, u kome se ništa a sve dešava. Predstava Sanjari JDP-a jeste značajan pozorišni iskorak i doživljaj.
Ana Isaković
Jubilarni 50. MESS održava se u Sarajevu od 15. do 31.oktobra.
METAMORFOZE SA VELIKIM USPEHOM IZVEDENE NA 45. BORŠTNIKOVOM SREČANJU U MARIBORU
Pred prepunom Starom dvoranom SNG Maribor na najznačajnijem slovenačkom festivalu 45. Borštnikovom srečanju izvedena je predstava JDP-a Metamorfoze u ponedeljak 18. oktobra u 22 sata. Sutradan pre podne na festivalu je organizovan razgovor sa umetnicima o predstavi. Razgovor je vodio Matej Bogataj.
Predstava Metamorfoze prikazana je u okviru festivalskog programa „Mostovi“ koji je posvećen istraživačkim i inovativnim pozorišnim projektima iz Evrope. U ovom programu su pored Metamorfoza izvedene i predstave: Odmor od povjesti Borisa Bakala i Katarine Pejović trupe Bacači sjenki Show Casters iz Zagreba (Hrvatska), zatim Menažerija po motivima Tenesi Vilijamsa u režiji Anice Tomić HKD-a iz Zagreba, alternativni pozorišni projekat Sto trupe Karbido iz Vroclava (Poljska) i Leons i Lena Georga Bihnera i režiji Zoltana Balaša Maladypea iz Budimpešte (Mađarska).
Festival 45. Borštnikovo srečanja održava se od 15. do 24. oktobra u Mariboru.
ELIJAHOVA STOLICA IGORA ŠTIKSA PRVA PREMIJERA NA SCENI TEATRA “BOJAN STUPICA” U NOVOJ SEZONI
Šta je identitet? Da li je to ona ličnost koju godinama svesno gradimo ili je to nešto što se krije u genima, u prošlosti i nekim ljudima koje nismo upoznali? Da li onda mi gradimo identitet ili on čeka da ga pronađemo. Ko je u čijoj vlasti? U vremenu ratova, zabrana i preživljavanja identitet se gubi. Naknadna potraga za njim je zamka posle koje ostaje pitanje: da li je ono što dobijamo bilo vredno onoga što smo izgubili?
Boris Liješević
Igor Štiks (1977) je rođen u Sarajevu. Godine 1992. kada je počeo rat u Bosni, Štiks se preselio u Zagreb. Studirao je komparativnu književnost i filozofiju na Univerzitetu u Zagrebu, a magistrirao je iz filozofije u Univerzitetu u Parizu. Autor je dva romana Dvorac u Romagniji i Elijahova stolica. Dvorac u Romagniji je nagrađen nagradom za najbolji prvi roman, a Elijahova Stolica je proglašen za knjigu godine u Hrvatskoj 2006. Igor Štiks živi i radi u Edinburgu.
U romanu Elijahova stolica Igor Štiks govorio o neobičnoj sudbini pedesetogodišnjeg austrijskog pisca Riharda Rihtera. Nakon raspada braka i emocionalne krize junak napušta Pariz i vraća se u rodni grad Beč gde pronalazi sakriveno pismo njegove pokojne majke iz 1941. koje dramatično menja njegov životni tok. Pisac odlučuje da pronađe svoje korene, a potraga ga vodi u ratom zahvaćeno Sarajevo u koje stiže 1992. godine na samom početku opsade. Tokom kratkog boravka u Sarajevu on doživljava najlepše trenutke u svom životu – strasnu ljubav i iskreno prijateljstvo... Nažalost, sudbina će se brutalno poigrati sa Rihardom Rihterom.
Štiksov roman je dramatizovao pisac iz Zagreba Darko Lukić. Reditelj je Boris Liješević. U predstavi igraju: Svetozar Cvetković, Jelena Trkulja, Renata Ulmanski, Maja Izetbegović, Đuza Stojiljković i Branislav Jevtić.
Predstava Elijahova stolica je nastala u koprodukciji JDP i Festivala MESS. Premijera je najavljena za 16. oktobar na sceni Teatra „Bojan Stupica“.
ROĐENI U YU prva premijera JDP u novoj sezoni
Čovek se navikne. Ipak, razmislite. Zar nije čudno to što smo svi rođeni u zemlji koje nema?! Zar nije čudno što smo se na to navikli? I zar nije ova tema nešto o čemu baš svako ima šta da kaže? Zar nas iskustvo koje imamo ne čini najneobičnijim stanovnicima na planeti? Rodom iz zemlje koje nema, kako znamo da uopšte ima nas?!
Minja Bogavac, dramaturg
Reč je o istraživačkom projektu koji se neće baviti Jugoslavijom, u smislu nestanka državno-pravnog subjektiviteta, već osećanjem. Bavimo se zapravo vremenom razdruživanja svesni da smo na pragu novog udruživanja koje se zove Evropska unija.
Dino Mustafić, reditelj
Reditelj Dino Mustafić je okupio dramaturški tim u kome su Minja Bogavac, Maja Pelević, Filip Vujošević, Božo Koprivica, Miloš Krečković i Biserka Savić koji će zajedno sa glumcima Mirjanom Karanović, Predragom Ejdusom, Brankom Petrić, Markom Baćovićem, Slobodanom Beštićem, Anitom Mančić, Goranom Jevtićem, Anđelikom Simić, Radovanom Vujovićem i Milena Vasić napraviti predstavu Rođeni u YU.
U saradničkom timu su Dragutin Broz (scenograf), Maja Mirković (kostimograf), Vladimir Pejković (kompozitor) i Sonja Vukićević (pokret).
Premijera predstave najavljena je za 12. oktobar 2010. na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ Jugoslovenskog dramskog pozorišta.
JDP U OKTOBRU GOSTUJE NA PET FESTIVALA
Drama o Mirjani i ovima oko nje učestvuje na pozorišnom festivalu „Nepodnošljiva lakoća tranzicije" koji se održava u Mladenovcu od 5. do 11. oktobra. Selektor festivala je Željko Hubač.
Na najznačajnijem slovenačkom festivalu 45. Borštnikovom srečanju u SNG u Mariboru u okviru programa „Mostovi“ 18. oktobra biće izvedene Metamorfoze po Ovidiju – Aleksandra Popovskog i Jelene Mijović u režiji Popovskog koja je na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ imala premijeru u junu.
Na jubilarnom 50. Festivalu MESS u Sarajevu JDP gostuje sa dve predstave: Elijahova stolica Igora Štiksa u režiji Borisa Liješevića (20. oktobar) i Sanjari Roberta Muzila u režiji Miloša Lolića (21. oktobar). Jugoslovensko dramsko svake godine počev od 2004. učestvuje na ovom prestižnom međunarodnom festivalu u BiH, a ovo je treća kooprodukcijska saradnja JDP i MESS (Hamlet Vilijama Šekspira u režiji Dušana Jovanovića i Fedrina ljubav Sare Kejn u režiji Ive Milošević).
U prethodnim sezonama JDP je uspostavilo kontinuiranu saradnju i razmenu predstava sa zagrebačkim pozorištem „Gavella“. Podsetićemo vas da je krajem prošle sezone na Velikoj sceni „Ljuba Tadić“ gostovala njihova predstava Barbelo, o psima i djeci Biljane Srbjanović u režiji Paola Mađelija, a na početku ove JDP će na zatvaranju „Gavelinih večeri“ izvestiDramu o Mirjani i ovima oko nje hrvatskog pisca Ivora Martinića u režiji Ive Milošević, a dan kasnije i Metamorfoze.
Na jubilarnim 30. „Borinim pozorišnim danima“ JDP gostuje sa dve predstave Metamorfoze i Zapisi iz podzemlja F.M. Dostojevskog u dramatizaciji i režiji Ane Đorđević. Na prošlogodišnjem festivalu naša predstava Tako je moralo biti je izabrana za najbolju predstavu od strane publike, a stručni žiri je Anitu Mančić proglasio za najbolju glumicu